Imagine Dragons „Mad world“

Curt Smith (vokal , bas, klavijature) i Roland Orzabal (vokal, gitara, klavijature) osnovali su grupu Tears For Fears 1981. godine. Pesmu “Mad world” objavljuju na singlu sledeće godine. Ista se našla i na debitantskom albumu “The hurting” kao druga pesma na A strani ploče. Orzabal je autor muzike i teksta, dok je Smith glavni vokal. Tears For Fears postaju veoma popularni širom sveta, zahvaljujući ovoj pesmi.

“Mad World” su obradili mnogi muzičari. Postoji preko 200 zvaničnih obrada. Da se posvetim jednoj od njih.

Imagine Dragons u studiju Radija NRW u Oberhauzenu (Nemačka) snimaju obradu pesme “Mad world”. CD “German radio live sessions” sa devet pesama, objavljen je u ograničenom tiražu 9. novembra 2018. godine. Originalna verzija pesme je sjajna, a obrada koju je uradila grupa  Imagine Dragons – fenomenalna.

Link za obradu Imagine Dragons: https://www.youtube.com/watch?v=1F81N5Ephpc

Link za original Tears For Fears: https://www.youtube.com/watch?v=u1ZvPSpLxCg

Škofja Loka „Petak 13.“

Škofja Loka je grupa nastala u Beogradu… Ali, zašto bih ja pisao o njima, kada su se oni sami predstavili na svom zvaničnom vebsajtu.

“Škofja Loka je vokalno instrumentalni sastav iz Beograda, koji predstavlja pevajući i svirajući entitet promenljivog oblika i čvrstog stava – od klasične instrumentalne postave, do ‘remix’ nastupa uz obilje elektronike.

Bend je nastao kasnog proleća 2021. godine u Tricky Art Studiju kao skupina umetnika koji se bave audio i vizuelnom umetnošću. Naša muzika se oslanja na najrazličitije muzičke stilove i pravce 20. i 21. veka, od rock’n’roll-a, preko pop-a, afrobeat-a, funk-a, punk-a, electric boogie-a, noise-a i hip-hopa. Naš izražaj je spontana kombinacija i varijacija tih nuzičkih pravaca, kao i beogradskog urbanog zvuka temeljenog na novom talasu, preko alternative i urbane pop scene devedesetih, do novih formi, pod uticajem grada i podneblja u kom obitavamo.

Ovaj organizam furioznih ritmova je mešanac svirke i elektronskih zvučnih formi, predvođen vokalnim duom na štiklama “Puslice iz pakla”.”

Eto, tako su se članovi grupe kratko predstavili.

Škofja Loka je započela svoju koncertnu aktivnost u leto 2022. godine. Nastupali su u Beogradu (“Božidarac”, “Fest Klub”, “Kvaka 22”, “Jugošped”, “Strogi Centar”, “Dorćol Platz”, “Beer Fest”, na Cvetnom trgu kao deo programa Arlemm Festa u glavnom gradu, “Dom omladine”), u Kikindi (“Terra Viva Art Fest”), na Rudniku (“Open Spaces” Festival), Kovinu (“Novo proleće” Festival), Arilju (“Arlemm” Fest), Novom Sadu (“Festival uličnih svirača”). Grupa je imala zapažene i uspešne nastupe i u regionu u prethodne dve i po godine: Škofja Loka (“Pri Rdeči Ostrigi”), Komiža na Visu (“Goulash Disko” Festival), Banja Luka (“Demo Fest”), Zagreb (“Močvara”), Maribor (“LENT” Festival). Možda ovde nisu navedeni svi koncerti i festivali na kojima je Škofja Loka svirala. Bilo ih je zaista mnogo za grupu koja je tek započela svoj život na muzičkoj sceni. Zakazan je novi nastup pred beogradskom publikom – Škofja Loka I Nikola Vranjković u Zappa Bazi 22. februara!

“Ljubim ti dušu” je naziv debitantskog albuma grupe. Sniman je i miksan u studiju “Destilerija” u periodu februar – maj 2023. godine. Zvanično je objavljen 20. marta prošle godine. Na omotu ploče su navedeni svi članovi grupe. Verovali ili ne – ukupno trinaest. Pravo je zadovoljstvo čuti mnoge razne instrumente, od kojih moram da izdvojim sjajnu duvačku sekciju. Saša Ivanović je napisao tekstove svih pesama osim za “Dobro veče” (autori su Milica Kaličanin i Nataša Gvozdić tj. “Puslice iz pakla” koje su dva vodeća vokala). Muziku su potpisali svi članovi grupe. Petar Rudić je uradio sjajan posao kao snimatelj i producent. Ploča na gramofonu zvući savršeno!

Propustio sam da predstavim album “Ljubim ti dušu” kada se pojavio prošle godine. Možete ga kompletnog preslušati na YT.

Zašto ovako dugačak uvod za novu pesmu grupe Škofja Loka? Zato što su autentični, šaroliki, jedinstveni, pozitivni, “zarazno” dobri sa dva ženska vokala; zato što predstavljaju novo i pravo osveženje na našoj nuzičkoj sceni, i zato što to apsolutno zaslužuju.

“Petak 13.” je njihov novi singl. Sve što sam naveo u prethodnom pasusu, odnosi se na ovu pesmu. Dodaću samo da je toliko “zarazna” da ćete je sigurno preslušati više puta u jednom danu. Ma, u jednom satu i to dva-tri puta uzastopno. „Reci mi, reci mi, reci mi…“

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=wfG0PYJlSbc

Tom Petty and The Heartbreakers „The best of everything“

CD 1

Free fallin’

Mary Jane’s last dance

You wreck me

I wan’t back down

Saving grace

You don’t know how it feels

Don’t do me like that

Listen to her heart

Breakdown

Walls (Circus)

The waiting

Don’t come around here no more

Southern accents

Angel dream No. 2

Dreamville

I should have known it

Refugee

American girl

The best of everything

CD 2

Wildflowers

Learning to fly

Here comes my girl

The last DJ

I need to know

Scare easy

You got lucky

Runnin’ down a dream

American dream plan B

Stop draggin’ my heart around

Trailer

Into the great wide open

Room at the top

Square one

Jammin’ me

Even the losers

Hungry no more

I forgive it all

For real

Tom Petty je započeo muzičku karijeru u grupi Mudcrutch (u početku su se, vrlo kratko, zvali Epics). Objavili su samo dva singla sa četiri pesme. Grupa je bila aktivna u periodu 1970-1975. Tom Petty (vokal, gitara), Mike Campbell (gitara) i Benmont Tench (klavijatue) ostaju i dalje zajedno i sa dva nova muizačara Ron Blair (bas) i Stan Lynch (bubnjevi) osnivaju novu grupu – Tom Petty and The Heartbreakers. Istoimeni debitantski album objavljuju 1976. godine. Sa prvom pločom postižu veliki uspeh kod publike i muzičkih kritičara.

Tom Petty and the Heartbreakers objavili su ukupno trinaest studijskih albuma u periodu 1976-2014. Istovremeno u tom periodu, Petty snima i tri solo albuma. Takođe je bio član super-grupe Traveling Wilburys, u kojoj su pored njega bili i George Harrison, Bob Dylan, Jeff Lynne i Roy Orbison. Objavljuju dva albuma (drugi nažalost bez Orbisona, koji je preminuo neposredno nakon objavljivanja prve LP ploče).

Tom Petty se vraća svojim počecima 2007. godine. Originalni članovi grupe Mudcrutch se ponovo okupljaju. Svoj prvi album objavljuju sledećeg proleća.

Šta je sudbina… Tom Petty je počeo u grupi Mudcrutch i sa njima snimio prve pesme na singl ploči. „Mudcrutch 2“ je drugi album grupe, objavljen 2016. godine. To je poslednje izdanje čuvenog muzičara. Preminuo je 2. oktobra 2017.

„The best of everything“ je odlična kompilacija pesama koja prati karijeru sjajnog pevača, gitariste, tekstopisca i kompozitora mnogih i danas nezaboravnih i rado slušanih pesama. Na njoj se nalazi presek njegovog rada u grupama Tom Petty and the Heartbreakers, Mudcrutch, kao i solo karijere, u periodu 1976-2016. Objavljena je na dva CD-a sa ukupno trideset i osam pesama, 2019. godine. Poslednja „For real“ je prvi put objavljena.

Magazin „Rolling Stone“ objavio je listu „100 greatest artists of all time“ 2011. godine. Tom Petty se na njoj nalazi na 91. mestu. Čuveni reditelj Peter Bogdanovich je snimio dokumentarni film „Runnin’ down a dream“ (2007), koji je posvećen muzičkoj karijeri jedne velike ikone rok muzike.

Link za album: https://www.youtube.com/watch?v=1lWJXDG2i0A&list=OLAK5uy_lpY4__J–fTvZ64eD3csRZBlchUfDgSlc&index=1

Sons of Silver „Runaway emotions“

Tell me this

Just getting started

Giving it back

Running out of words

Baby hang on

Ghosts

Nobody minds

Warning signs

Hold tight

Friends

Sons of Silver je grupa iz Los Anđelesa. U njoj su petorica muzičara: Peter Argyropoulos (vokal, gitara), Kevin Haaland (gitara), Adam Kury (bas), Brina Kabler (klavijature) i Marc Slutsky (bubnjevi). Objavili su dva EP izdanja i jedan album.

„Runaway emotions“ je njihov debitantski album. Objavljen je 10. januara. Producent je Tim Palmer, koji je sarađivao sa mnogim poznatim muzičarima, među kojima su David Bowie, U2, Robert Plant… Klasičan rok album. Tri pesme su objavljene na singlu prošle godine: „Tell me this”, “Just getting started” i “Giving it back”. Istog dana kada je album objavljen, pojavio se i novi singl (video spot) za četvrtu pesmu. To je sjajna “Running out of words”.

Nažalost, kompletan album grupe Sons of Silver nije postavljen na YT (za koga navodim linkove za preslušavanje), osim već navedenih pesama. Možete ga potražiti na nekom drugom sajtu posvećenom muzici, naravno, pod uslovom da Vam se sviđaju prošlogodišnji, kao i najnoviji singl “Running out of words” od pre devet dana.

Link za pesmu “Running out of words”: https://www.youtube.com/watch?v=3oUiTCLRVW8

DOPUNA – link za album: https://www.youtube.com/watch?v=_y6Y11KE3cg&list=OLAK5uy_m4eT1DRW_nZVpj7nm8FI2MKfA4c9nVLrc&index=1

Jason Isbell „Foxes in the snow“

Bury me

Ride to Robert’s

Eileen

Gravelweed

Don’t be tough

Open and close

Foxes in the snow

Crimson and Clay

Good while it lasted

True believer

Wind behind the rain

Jason Isbell je počeo muzičku karijeru u grupi Drive-By Truckers 2001. godine. Kao pevač i gitarista, sa njima snima tri studijska albuma. Posle šest godina napušta grupu i započinje solo karijeru. Debitantski album objavljuje 2007. godine. Do sada je objavio deset studijskih albuma, od toga tri samostalna, a sedam u saradnji sa grupom The 400 Unit.

„Foxes in the snow“ je naziv novog albuma koji je snimio Jason Isbell. Zvanično će biti objavljen 7. marta. Prvi singl „Bury me“ najavljuje da nas očekuje njegovo, po prvi put –  akustično izdanje. Svih jedanaest pesama Jason je snimio na mahagoni Martin 0-17 akustičnoj gitari, iz 1940. godine.

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=dMUTZv-6Yak

Kako je ploča postala – stub

“Svojevremeno, kada Erih fon Deniken bejaše u modi, vodili su se razgovori među naučnicima kako da se našim budućim pokoljenjima ostavi trag o kulturnom nasleđu današnje civilizacije. Takođe su se povodom prvih letova na obližnje planete, vodile rasprave kako i čime eventualnim tamošnjim stanovnicima predstaviti Zemlju. U oba slučaja ideja je bila slična onoj Nojevoj iz Biblije – napraviti novi Nojev kovčeg, u ovom slučaju veliku i prostranu (a šuplju) čeličnu kuglu u koju bi se stavilo dosta fotografija, knjiga, reprodukcija i sl. Za našu priču najznačajnije je da se u oba slučaja, na spisku predmeta koji bi reprezentovali zemaljsku kulturu, našlo po nekoliko gramofonskih ploča (ako se ne varam – sa muzikom Baha, Betovena, ali i Bitlsa).

  Nepoznato je, barem meni, da li su se ove ideje naučnika i realizovale, ali jedno je bitno – od toga nema većeg dokaza da je ploča postala važan činilac kulture i jedno od glavnih obeležja naše civilizacije.

  Još i više!

  Mala, crna, tanka i krhka – postala je njen stub!

ISTORIJAT

  “Mary has a little lamb” – to su bile prve reči snimljene na prvu ploču. Snimio ih je Tomas Edison avgusta 1877. godine, na svojoj govornoj mašini koju je nazvao fonograf. On se pokretao rukom a ploča na kojoj se snimalo bila je u obliku cilindra, prekrivenog metalnom folijom. Prva ploča bila je, dakle, cilindar. Nekoliko godina kasnije A. Bel je za snimanje upotrebio presvučen voskom cilindar. 1887. Emili Berliner patentira prvu ploču u obliku ravnog diska. Ovaj čovek (po Nemcima – Nemac, po Amerikancima – Amerikanac) je pronalaskom metoda urezivanja zapisa na ravan disk, utro put masovnom umnožavanju snimljenog materijala, on je dao ploči oblik koji joj je ostao do danas.

  Ali, ni Edison nije sedeo skrštenih ruku – kao pravi poslovni Amerikanac, počeo je sa praktičnom primenom svog izuma, sa namerom da ga komercijalizuje. 1888. u njegovom eksperimentalnom studiju pijanista Jozef Hofman i dirigent Hans fon Bilov snimaju. 1889. godine prvi put se javljaju u prodaji gramofonske ploče koje je proizvodio jedan nemački fabrikant igračaka.

  1890. godine javljaju se i cilindrične ploče na tržištu i rivalitet između ova dva oblika počinje 1893. I 1894. se pojavljuju prve profesionalne gramofonske ploče (zvane “tanjiri”) kao i gramofoni namenjeni širem tržištu.

  U to vreme se javljaju i prve piratske ploče! Naime, Djani Betini, kolekcionar iz Njujorka je usled dobrih veza sa Metropoliten operom, napravio na svom mikro fonografu masu snimaka i krčmio ih za svoj račun po visokim cenama. Čak je imao i svoj katalog. Ipak, time je znatno doprineo da se divni glasovi nekada slavnih artista spasu od zaborava.

  Od značajnijih ploča – snimaka iz tog vremena, treba pomenuti sledeće:

     – Bramsovi solistički koncerti održavani u Beču, koje je lično autor izvodio

     – Snimci Fjodora Šaljapina (tada starog 28 godina) koji su označili početak proizvodnje serije

       ploča sa klasičnom muzikom nazvane “RED LEBEL” (crvena etiketa – kao viski!).

     – Enriko Karuzo, snimljen u Milanu 1902. godine, čije se ploče smatraju prvim potpuno

       zadovoljavajućim gramofonskim pločama.

  Od tada pa do početka prvog svetskog rata, nije bilo malo vrednijeg umetnika koji nije snimljen na ploče.

  1909. godine se snimaju prvo čisto orkestralna dela u Engleskoj, a već 1913. su na ploče snimljene i cele simfonije i opere. (Interesantno je da savremeni izraz “album” za LP potiče negde iz tih dana, jer je sve ono što danas stane na LP nekada stajalo u 5-10 velikih i teških ploča, ukoričenih i prodavanih kao album).

  1917. godine ploče snima Leopold Stokovski a 1920. i Arturo Toskanini. Ploče sve više prodiru u domove i postaju roba relativno širokog spektra potrošnje. Između 1912. do svršetka prvog svetskog rata, ravne, disk ploče potpuno potiskuju nefunkcionalne i kabaste cilindrične gramofonske ploče, pa ih danas možemo videti samo u muzejima.

  Od 1920. sa napretkom elektronike (pronalazak diode, triode, mikrofona i pojačala) razvija se i tehnika snimanja ploča. Tako se 1925. godine, javlja prva ploča snimljena uz pomoć elektronike.

  1931. ranije no što se obično misli, pronađen je metod za urezivanje dva zasebna stereo kanala u jednom zarezu. Za to je zaslužan inženjer kompanije VICTOR – Alan Dover. Šira komercijalizacija ovog pronalaska ipak nije uspela, još je bilo rano. A onda je naišao rat i mozgovi inženjera su se okrenuli manje miroljubivim istraživanjima. Trebalo je da dođe 1948. godina pa da Piter Goldman napravi prvu komercijalnu long plej ploču i sa njom potpuno potisne ploče koje sui male 78 obrtaja u minuti, a tek od 1960. počinje šira komercijalizacija stereo ploča. Tih godina počinje HI-FI era koja traje do današnjih dana.

  Od 1958. godine stereo ploče, najzad, počinju svoju ekspanziju. Ovo “najzad” zbog toga što je dugi niz godina trajao tihi rat među proizvođačima – čiji stereo patent primeniti (isto onako kao što se danas svađaju proizvođači kolor televizora, tj. koji i čiji sistem primeniti – japanski, američki, nemački i sl.)! Očito je da borba za profite ponekad zna da omete razvoj – u ovom slučaju gramofonske ploče.

  1970. godine javljaju se prve kvadrofonske ploče sa četiri zvučna kanala urezana u jednom zapisu (umesto dva kod stereo ploče i jednog kod mono).

  Šta će nam dalje ponuditi inženjeri i trgovci, teško je reći. U svakom slučaju hobi sakupljanja ploča – diskofilija, na putu je da potisne najrašireniji hobi na svetu – filateliju, ako ga već i nije potisnuo.

  Razlozi za to su jednostavni – ploča se, po teoriji istraživanja tržišta, svrstava u takozvana šoping dobra, sa sledećim karakteristikama: relativno niska cena, veliki broj prodajnih mesta i relativno kratko vreme pri kupovini. Pored toga, ploča je idealan poklon. Nju bez mnogo rizika možete kupiti svakome. Teško ćete pogrešiti.

KAKO SE PLOČA PRAVI

  Proces proizvodnje ploča uglavnom je sledeći:

     – Muzika snimljena na traku se kružnim zarezima u obliku slova V urezuje preko specijalnog osetljivog noža koji reaguje na impulse sa trake. Ovako narezana ploča (u mekanom materijalu) se pre dalje eksploatacije dobro pregleda (da, pregleda!) budući da se još ne može slušati.

     – U daljem postupku se ovako narezana ploča (tzv. Master disc) lakira, očvršćuje i prska finim srebrnim sprejom, pa se takva stavlja u gumeni prsten i kači radi sušenja i stabilizacije.

     – Bakarna ploča stavljena na ovaj master disc putem elektrolize, formira glavni negativ.

     – Od glavnog negativa se još jednom elektrolizom dobija pozitiv, koji ojačan služi za pravljenje presa, odnosno štampača.

     – Iz štampača, u stvari modli za livenje ploča, ploče se nalik na kolače koje su nam nekada bake pravile, otiskuju u neograničenom broju primeraka.

  Ovome treba dodati da masovna proizvodnja ploča iziskuje sve više primenu elektronski dirigovane i kontrolisane opreme.

  Kao sirovina, nekada su se (za lomljive ploče) koristili materijali na bazi šelaka koji je jako tupeo čelične igle prvih gramofona – uz neizbežno pucketanje i buku. Za današnje ploče koristi se plastična masa nazvana vinil. Uglavnom su od crnog vinila, ali neretko se prave i od jarko crvenog, plavog pa i potpuno providnog. Jedna od prvih “underground” LP, nazvana “THAT’S UNDERGROUND” pravljena je od kombinacije vrištećih boja, tako pomešanih, da je pored čudne muzike imala i ništa manje neobičan vizuelni efekat – mogla se kao ukras slobodno staviti na zid!

  Ponekad se ploče štampaju na tankoj plastičnoj foliji, uglavnom kao pratioci pojedinih časopisa ili knjiga. Na foliji se kompozicije štampaju sa jedne, ali i sa obe strane, a vek trajanja im je oko 500 izvođenja. Mahom su manjeg formata, ali ih u Sovjetskom Savezu tamošnji klubovi ljubitelja ploča štampaju i u LP formatu, na kojima se često nađu i direktni snimci sa Radio Luksemburga ili presnimljene strane ploče. Ploče se često štampaju i na posebnim razglednicama i dopisnicama (kod nas ih je proizvodio JUGOTON pre nekih petnaestak godina).

  Veličina ploča (prečnik) može biti sledeći:

     – 30 cm, savremena LP ploča

     – 25 cm, za nekadašnje velike i lomljive ploče na 78 obrtaja

     – 20 cm, veličina ovih takođe lomljivih ploča je negde između prethodne grupe i današnjih

       malih (singlova), danas se ne proizvodi

     – 17,5 cm, današnje male (singl) ploče

     – minijaturne ploče za lutke koje govore (oni koji ih imaju danas i kupuju u Trstu neka znaju

       da je još 1889. Edison napravio sličnu lutku sa pločom koja joj je omogućavala da govori).

  Veličina ploča, širina zapisa smeštenog na njoj i brzina kojom se obrću, određuju i njeno trajanje. Ako ste se nekada pitali zbog čega većina zabavnih kompozicija traje 3 do 4 minuta, onda je to zato što se na prve ploče (30 cm i 78 obrtaja) više i nije moglo snimati. A ovo tehničko ograničenje stvorilo je, usled navike, nepisano pravilo za kompozitore kojem su robovali i onda kada više nije bilo tih tehničkih ograničenja. Tek je rok muzika razbila ove manire, dok “zabavnjaci” i dalje ostaju tamo gde su i bili.

  Ušavši u naše domove brže i lakše nego knjige, ploča je zaslužila da se (kao što neki teoretičari period od pronalaska štamparske prese za knjige pa do danas, nazivaju Gutenbergovom galaksijom), period od kada se ona pojavila nazove plastičnom galaksijom – galaksijom gramofonskih ploča.

  U njene sitne, skoro nevidljive zareze, upisala se i o sebi ostavila neizbrisiv trag – civilizacija dvadesetog veka”.

Članak „Kako je ploča postala – stub“ prekucan iz časopisa Džuboks br. 33, april 1977.

JANA „War hangover“

I’m still there

War hangover

Goodnight

Distress

That night

Forgive me

Tell me a story

612

Will you remember

The guards

Pako

„War hangover“ je debitantski album grupe JANA. Objavljen je prvog dana januara ove godine. Članovi grupe su Daniel Gilad (vokal), Ron Wolf (gitara), Yaniv Jana (ritam gitara), Ariel Yom Tov (bas) i Roi Banin (bubnjevi). Za sebe kažu da su muzički entuzijasti, koji svoju energiju i emocije iskazuju i prenose svojim pesmama. Inspiraciju pronalaze u grupama kao što su Pink Floyd, Pearl Jam i Metallica.

Uvek je iznenađenje kada se prvi put čuju pesme neke nove grupe, bilo ono pozitivno ili negativno. Prvi album grupe JANA me prijatno iznenadio. Svideo mi se na prvo preslušavanje. Što se mene tiće – sve pohvale za petoricu muzičara i njihovo debitantsko izdanje.

Link za album: https://www.youtube.com/watch?v=206DQxJMSQA&list=PLtmvoG0FrFUOHwI9InmN_qNdktcXXLNrs&index=1

Loreena McKennitt „La serenissima“

Loreena McKennit je rođena u Kanadi, u porodici koja je poreklom iz Irske i Škotske. Vrlo rano se zainteresovala za tzv. etno muziku, pogotovo keltsku i bliskoistočnu. Na svojim albumima je često obrađivala tzv. tradicionale uz nove aranžmane, ali je i komponovala muziku za instrumentale i pesme za koje je uglavnom pisala tekstove. Peva, svira klavir, harfu, orgulje, harmoniku, gitaru, kanun…

Album “The book of secrets” objavljuje 1997. godine. Na njemu se nalazi i jedan zaista sjajan instrumental – “La serenissima”. Loreena je svirala klavijature i harfu. Pored nje, u snimanju ovog prelepog instrumentala učestvovali su i Anne Bourne (violončelo), Brian Hughes (klasična gitara), Robin Jeffrey (viktorijanska gitara), Donald Quan (viola), Joanna Levine (viola da gamba) i Hugh Marsh (violina).  Caroline Dale je dala svoj doprinos napravivši aranžmane za žičane instrumente.

Loreena McKennitt je producent kompletnog albuma, samim tim uključujući i predivan instrumental “La serenissima”. Sve pesme na ploči “The book of secrets” zaslužuju našu pažnju. Ako se nekome svideo instrumental, ostatak albuma ga prosto mami da ga presluša. Zbog toga sam naveo i link za ceo album.

Link za instrumental: https://www.youtube.com/watch?v=JAXuoqPQG0Q

Link za album: https://www.youtube.com/watch?v=5LmY32hxFJI&list=OLAK5uy_mpIBXN1FxuA7MgQE1xbEglIMu4aAS9SLQ&index=1

Dvanaest meseci u godini

January song – Billy Bragg

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=MSrdrZsIwtU

February stars – Foo Fighters

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=_P0EslJ3qOA

Aquas de marco – Elis Regina & Tom Jobim

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=E1tOV7y94DY

April rain – Delain

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=LuFsMtXJXbc

Ne čakaj na maj – Videosex

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=Uy9dJN9B5ys

Day in june – Kid Astray

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=qBFu-BrG6jY

July morning – Uriah Heep

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=8rZ_BkbbfRg

August day song – Bebel Gilberto

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=ppKjHLyYM3I

September – Daughtry

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=nJzBcKM3ZIE

October – White Eyes

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=xahy9B0IruM

November rain – Guns N’ Roses

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=8SbUC-UaAxE

My december – Linkin Park

Link za pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=NIfSmtvob7w

Nova 2025. godina – matematičko čudo

Danas je 1. januar. Počela je 2025. godina. Za nju se kaže da je matematičko čudo. Razlog je taj, što je ona savršen kvadrat broja 45.

45 x 45 = 2025 odn. 452 = 2025

Broj 45 se dobija sabiranjem brojeva 20 i 25. Kada ih napišemo jedan pored drugog, imamo 2025 tj. godinu koja je upravo počela.

(20+25)2 = 2025

Do 2025 možemo doći i uz pomoć brojeva 9 i 5 (njihovim množenjem dobijamo 45).

(9 x 5)2 = 2025

Kada pomnožimo 92 sа 52 dobijamo 2025.

92 x 52 = 2025

Takođe i na sledeći način: uz pomoć brojeva 40, 20 i 5. Zbir njihovih kvadrata iznosi 2025.

402 + 202 + 52 = 2025

Sabiranjem svih brojeva od 1 do 9, dobija se broj 45. Kvadrat broja 45 je 2025.

(1+2+3+4+5+6+7+8+9)= 2025

Ovo je prvi savršen kvadratni broj još od 1936. godine.

I još jedan zanimljiv podatak.

2025 je zbir svih brojeva od 1 do 9 na kub.

13+23+33+43+53+63+73+83+93 = 2025

Sledeća godina sa takvom matematičkom osobinom je 2116. (tek za 92 godine).

NAPOMENA: Tekst koji se odnosi na Novu 2025. godinu kao matematičkom čudu, pronašao sam na sajtu RTS-a (oni su ga preuzeli sa inostranog sajta). Nisam ga prekucao u celini. Preuzeo sam matematičke podatke i dopunio ih proširenim objašnjenjima.